U EPBiH posljednjih godina postignuti su značajni rezultati na podizanju energetske efikasnosti i ušteda energije u kompaniji.
Samo u djelatnosti proizvodnje, odgovarajućim
mjerama; gašenjem zastarjelih neefikasnih termoblokova 4x32 MW u TE „Kakanj“ i
2x32 MW u TE „Tuzla“ u periodu 2000 - 2002. godine i
rekonstrukcijom/modernizacijom ostalih jedinica (blokova 5, 6 i 7 u TE
„Kakanj“, blokova 4, 5 i 6 u TE „Tuzla“, te hidroagregata HE na Neretvi)
izvršenih u periodu 2002 - 2014. godina, energetska efikasnost je u odnosu
na referentnu 1990. godinu podignuta za oko 30%, uz značajne efekte na
smanjenje emisija CO2, NOx, SO2 i čvrstih
čestica. Tako je npr. emisija CO2,
za isti proizvodni park elektrana i približno isti nivo proizvodnje, smanjena
sa oko 9.500.000 t/god, koliko je iznosila u 1990. godini, na sadašnjih
cca 5.000.000 t/god.
Na energetsku efikasnost EPBiH u velikoj mjeri
utječe udio obnovljivih izvora energijeu proizvodnom portfoliju kompanije. Trenutni tzv. Renewable index (indeks udjela energije iz obnovljivih izvora), kao
odnos proizvodnje iz obnovljivih izvora energije prema ukupnoj proizvodnji, kreće
se u rasponu 20 - 25% (ref. period 2017 – 2022 god.), sa varijacijom tokom
godine po mjesecima zbog promjenjivog dotoka vode u hidroakumulacije.
Ovaj indeks značajno utječe i na visinu
specifične emisije CO2 posmatrajući kompletan proizvodni portfolio
kompanije. Tako je trenutni koeficijent
emisije mreže EPBiH (kgCO2/MWhe), računajući i
energiju prihvaćenu u mrežu od kvalifikovanih proizvođača iz OIE, na nivou cca 700
kg/MWh i približan je nivou koeficijenta emisije mreže BiH.
U narednom periodu očekuje se značajno smanjenje koeficijenta
emisije mreže EPBiH kao rezultat planiranog smanjenja proizvodnje električne
energije iz termoelektrana, a povećanja proizvodnje električne energije iz
novih kapaciteta na OIE (FNE, VE i HE). Prema dugoročnim projekcijama 2050,
transformacija proizvodnog miksa EPBiH će dovesti do drastičnog smanjenja
koeficijenta emisije mreže EPBiH.
Koeficijent
emisije mreže (CO2 net rate) EPBiH – projekcija do 2050. godine
Vrijednost specifične potrošnje topline za
postojeće blokove TE Tuzla i TE Kakanj je približno na nivou jedinične
potrošnje sličnih proizvodnih jedinica u svijetu starije generacije iz 70-tih
godina prošlog stoljeća, sa prosječnim specifičnim utroškom topline 11.000 -
12.000 kJ/kWh odnosno neto efikasnošću30,0 – 32,0 % u kondenzacionom režimu rada. Ovaj nivo energetske efikasnosti
postojećih termoblokova, uz planirane mjere održavanja i investicija, te
planirano potiskivanje proizvodnje iz manje efikasnih termoblokova (opt-out),
zadržaće se do njihovog izlaska iz pogona.
Realna efikasnost pojedinih termoblokova je srazmjerno
veća shodno udjelu kogeneracijske proizvodnje,
odnosno proizvodnje toplinske energije zajedno sa električnom energijom. U TE
Tuzla je, pored tradicionalnih kogenerativnih blokova Tuzla B3 i Tuzla B4, kroz
dodatnu modernizaciju 2022. godine i blok Tuzla B6 preveden u kogeneracijski
režim rada, za dugoročno snabdijevanje toplinskog konzuma gradova Tuzla i
Lukavac. U TE Kakanj, pored blokova Kakanj B5 i Kakanj B6, i najveća termojedinica
Kakanj B7 predviđena je za prevođenje u kogenerativni režim rada, kroz projekt
modernizacije turbine planiran u 2024. godini, čime će se osigurati dugoročno
snabdijevanje toplinskom energijom općine Kakanj i šireg konzuma.