EnEf u Distribuciji JP EPBiH

 Distribucija električne energije predstavlja jedan od segmenata jedinstvenog elektroenergetskog lanca kojeg čine proizvodnja, prijenos  i distribucija, te potrošnja električne energije. S obzirom na to da prosječni gubici u prijenosu  i distribuciji na globalnom nivou iznose cca 9%,  te su kao takvi značajno manji od gubitaka koji se nastaju u proizvodnji i potrošnji električne energije, manji su i očekivani efekti na ukupnu energetsku efikasnosti koji se mogu postići mjerama u distribuciji električne energije u odnosu na ono što se može postići u druga dva segmenta. Ipak prostor za unapređenje postoji tako da se i u elektrodistributivnoj djelatnosti JP EPBiH poduzimaju značajni napori s ciljem kontinuiranog smanjenja distributivnih gubitaka kao pokazatelja energetske efikasnosti. Dva su generalna područja unutar kojih su usmjereni ti napori. Prvo područje jeste tzv. „strana isporuke“ odnosno sama elektrodistributivna  mreža, gdje  se primjenjuje široki spektar mjera čiji je cilj da se distribucija električne energije od mjesta njenog preuzimanja sa elektroprijenosne  mreže do mjesta njene isporuke krajnjim potrošačima, obavi sa što je moguće manjim gubicima. 

Neke od tipičnih mjera za unapređenje energetske efikasnosti na strani isporuke koje se provode u djelatnosti distribucije JP EPBiH su:

  • povećanje presjeka vodiča distributivnih vodova, 
  • smanjenje broja naponskih nivoa i  prelazak na više distributivne napone,  
  • interpolacija transformatorskih stanica i smanjenje dužine distributivnih vodova 
  • rekonfiguracija mreže,
  • korištenje materijala i opreme sa smanjenim gubicima,
  • kompenzacija reaktivne energije 

Osim navedenih, poduzima se i veliki broj različitih mjera organizacijske prirode koje su usmjerene na smanjenje tzv. komercijalnih gubitaka koji nastaju kao posljedica neovlaštene i neregistrovane  potrošnje električne energije.

Napori na smanjenju distributivnih gubitaka u samom su fokusu pažnje djelatnosti distribucije tokom prethodnih duže od deset godina, a angažman značajnih materijalnih i ljudskih resursa na provođenju kako gore navedenih, tako i niza drugih mjera, rezultirao je vrijednim postignućima. Za ilustraciju navodimo podatak iz 1999. godine kada su prosječni distributivni gubici iznosili 12,28% bruto distributivne potrošnje, te isti podatak za 2011. godinu kada su prosječni distributivni gubici iznosili 9,49%. Navedene vrijednosti distributivnih gubitaka u JP EPBiH ukazuju na viši nivo energetske efikasnosti u segmentu distribucije u poređenju sa većinom elektroprivrednih kompanija iz okruženja.

Drugo područje unutar kojeg djelatnost distribucije JP EPBiH usmjerava svoje aktivnosti za unapređenje energetske efikasnosti jeste tzv. „strana potrošnje“. Unapređenje energetske efikasnosti na strani potrošnje ostvaruje se  putem različitih programa i mjera čiji je cilj da se utječe na količinu i vrijeme korištenja električne energije od strane krajnjih potrošača kako bi se smanjila potrošnja energije i vršno opterećenje u distributivnom sistemu. Jedna od takvih mjera jeste limitacija snage koja je  propisana u  „Opštim uslovima za isporuku električne energije“ i ista se primjenjuje kod kupaca čija je vršna snaga manja ili jednaka od 23 kW. S obzirom na to da se radi o mjeri relativno novijeg datuma, njeni stvarni efekti na energetsku efikasnost još nisu valorizirani, ali se od nje generalno očekuje da putem uravnoteženja vršnog opterećenja u distributivnom sistemu utiče na efikasnije iskorištavanje postojećih distributivnih kapaciteta i na odlaganje potrebe za izgradnjom novih kapaciteta.

Važan tehnički preduslov za intenzivniju primjenu mjera za unapređenje energetske efikasnosti na strani potrošnje jeste ugradnja adekvatnih uređaja za mjerenje električne energije kod krajnjih kupaca. Ovi mjerni uređaji poznati i kao pametna brojila, pružaju kupcima više relevantnih  informacija o količini i načinu na koji troše električnu energiju na osnovu čega oni mogu korigovati svoje uobičajene obrasce potrošnje i na taj način pozitivno utjecati  kako na vlastitu tako i na energetsku efikasnost na nivou šire zajednice. Korištenje pametnih brojila električne energije u djelatnosti distribucije je započelo od 2010. godine i trenutno je kod cca. 40.000  kupaca ugrađeno takvo brojilo. 

Paralelno sa ugradnjom ovih brojila radi se i na njihovom uvođenju u sistem  daljinsko očitanja i upravljanja (AMR/AMM sistem). Izgradnja AMR/AMM sistema u koji je trenutno uvedeno cca 22.000 pametnih brojila, omogućit će dalji razvoj različitih programa i mjera za unapređenje energetske efikasnosti u potrošnji električne energije. Potpuna implementacija ovog sistema, koja će iziskivati značajne finansijske i organizacione resurse, jedan je od prioriteta za djelatnost distribucije u periodu koji slijedi.