Projekat CoolHeating u EPBiH: Primjeri dobrih praksi iz BiH i Danske

U JP Elektroprivreda BiH 05. decembra 2017. godine, održana je druga tehnička radionica u okviru Horizont 2020 - projekta CoolHeating, čiji je cilj pružanje podrške implementaciji malih modularnih sistema grijanja i hlađenja na bazi obnovljivih izvora energije u zajednicama Jugoistočne Evrope.

 Tehnička radionica organizovana je s ciljem pružanja mogućnosti domaćim kompanijama u sektoru daljinskog grijanja i hlađenja,  da se detaljnije upoznaju sa primjerima dobrih praksi iz ove oblasti u Danskoj, koja prednjači u instalaciji malih modularnih sistema grijanja i hlađenja koji koriste solarne kolektore, toplinske pumpe i toplinske spremnike.

 Radionicu uvodnim obraćanjem otvorio je lider projekta CoolHeating - EPBiH dr.Anes Kazagić, vodeći stručni saradnik za razvoj proizvodnih EEO, dok je Elma Redžić, stručni saradnik za razvoj proizvodnih EEO u ime tima CoolHeating EPBiH, predstavila osnovne informacije o samom projektu CoolHeating i  upoznala prisutne sa nekim od dosadašnjih aktivnosti.

U okviru predstavljanja bh. praksi učesnici su upoznati sa projektom Roditeljska kuća, jednim  od prvih pasivnih energetskih objekata u Sarajevu, koji koristi  lokalno dostupne energijske resurse i u skladu s tim adekvatne tehnologije za proizvodnju električne i toplotne energije kao što su solarni paneli i toplotna pumpa zrak/voda.

Dr.Marin Petrović član tima Općine Visoko na projektu CoolHeating, predstavio je konceptualno rješenje modularnog sistema grijanja u Općini Visoko koje se razvija kroz CoolHeating.
Ovo rješenje koje pokriva cca 4MWt javnog i stambenog prostora u zoni grada Luke, komplementarno je projektu granskog vrelovoda koji bi išao sa magistralnog vrelovoda TE Kakanj-Sarajevo, snage cca 13 MWt.

Prof.dr. Muris Torlak prezentovao je projekat koji se realizuje na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a odnosi se na različite koncepte skladištenja toplinske energije.

Govoreći o primjerima dobrih praksi u Danskoj, Jakob Worm predstavnik PlanEnergi, predstavio je mogućnosti korištenja software alata EnergyPro kao tehno –ekonomske analize u planiranju i upravljanju sistemom daljinskog grijanja i hlađenja i procjene isplativnosti ulaganja.  

Worm je također predstavio prakse korištenja solarnih kolektora, toplinskih pumpi i toplinskih spremnika te podijelio iskustva i buduće planove na daljem razvoju i širenju takvih sistema u Danskoj. Posebno interesovanje izazvali su različiti načini pohrane toplinske energije.

Zaključci druge radionice CoolHeating:

1.   Postoji potreba za usvajanje federalnog zakona o toplinarstvu i podzakonskih akata koji se odnose na proizvodnju i distribuciju toplotne energije, kojim bi se uredila ova oblast FBiH. Nacrt zakona postoji, isti je usaglašen od strane kompanija za proizvodnju i distribuciju toplinske energije. Obzirom da je FMERI nosilac aktivnosti na izradi ovog zakona, bilo bi poželjno inicirati dopunu plana rada FMERI za narednu godinu, tako što bi se u plan rada ministarstva uvrstio o ovaj zakon. Sve kompanije koje su uključene u ovu oblast će pružiti adekvatnu pomoć. Također, potrebno je u sve aktivnosti na izradi zakona i podzakonskih akata uključiti i Federalno ministarstvo okoliša i turizma, u cilju rješavanja velikog nivoa zagađenosti u velikom broju gradova u FBiH,  koje je u velikoj mjeri posljedica neadekvatnog načina grijanja.

2.  U okviru zakona o toplinskoj energiji, trebalo bi, što je i u skladu sa Direktivom o energetskoj efikasnosti, da postoji obaveza pravnih i fizičkih lica za priključenje na SDG, ukoliko ista postoje, a sve u cilju minimiziranja negativnog utjecaja energetskog sektora na okoliš.
3.  Potrebno je razraditi odgovarajuće modele i uvesti adekvatne mjere podsticaja za investitore u proširenje postojećih ili izgradnje novih SDG koji koriste obnovljive izvore energije, obzirom da bi to značajno doprinijelo dostizanju zacrtanih ciljeva o udjelu OIE u finalnoj potrošnji do 2020 godine.
4.       Kod same izgradnje stambenih objekata potrebno je voditi računa o prilagodbi za priključenje na sistem daljinskog grijanja, kao i mjerama energetske efikasnosti.
5.       Pojedinačna isključenja sa sistema daljinskog grijanja potrebno je tretirati u okviru zakona o toplotnoj energiji, na način da se ovo pitanje adekvatno riješi u skladu sa pravilima struke, a sve u cilju zaštite potrošača koji ostaju priključeni na SDG
6.       Potrebno je nastojati da se u što većoj mjeri promovira i stvore preduslovi za naplatu prema potrošnji, sistemskim uvođenjem mjerila potrošnje toplinske energije.
7.       Jedan od prioriteta treba da bude povećanje energetske efikasnosti zgrada.
8.       Kroz pravilnike o energetskom menadžmentu obuhvatiti sisteme daljinskog grijanja, te koristiti alate za optimalno planiranje i upravljanje istim (kao što je EnergyPro)
9.       Sistemi daljinskog grijanja 4.generacije (tri generacija sa uključenim OIE) mora biti promovisana i obuhvaćena planovima za sisteme daljinskog grijanja.
10.   Spremnike topline (dnevne, sedmične) kao i sezonske spremnike (pit storage) uzimati u razmatranje kod planiranja izgradnje i nadogradnje postojećih sistema daljinskog grijanja, kao mjere za balansiranje proizvodnje/potražnje kako toplinske, tako i električne energije.
11.   Formirati asocijaciju proizvođaca i snabdijevača toplinske energije na državnom nivou, ili ozvaničiti sekciju SDG pri Društvu termoenergeticara u BiH kao Asocijaciju snabdijevača toplinske energije, kako bi se kroz taj mehanizam lakše i efikasnije zastupali interesi ove branše.
12.   Raditi na promociji i informisanju javnosti o ovakvim sistemima i njihovim benefitima za cijelu zajednicu, stvarajući povoljnije preduslove za njihovu bržu i efikasniju implementaciju.

Uz predstavnike EPBiH u radu je učestvovalo  10 internacionalnih partnera. Radionici su prisustvovali i predstavnici Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i predstavnici akademskih zajednica, pri čemu je ukazano na nužnost saradnje naučno-obrazovnih institucija i privrede.